Sediste, veleprodaja, maloprodaja i postanska adresa: "SAHGLOBUS" d.o.o. 24000 Subotica, Petra Drapsina br. 5.
(024) 527 606 | sahglobus@sahglobus.com | info@sahglobus.com | Osnovano: 4. Februara 2007
18.03. - Dogodilo se na današnji dan
1871. – Radnici Pariza počeli su prvu proletersku revoluciju, poznatu kao Pariska komuna, čiji je neposredni provod bio francusko-ruski rat. Naoružani radnici, nazvani “komunari”, stvorili su Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno telo, raspisali izbore i proglasili komunu. Pobuna je ugašena krajem maja.
|
1229. - |
Rimsko-nemački car Fridrih II krunisao se za kralja Jerusalima, tokom Šestog krstaškog rata. |
|
1584. - |
Umro je ruski car Ivan IV (Grozni), prvi ruski vladar koji je krunisan za cara (1547). Uspešno je ratovao protiv Tatara i sproveo unutrašnje reforme, ali je zbog okrutnosti prema bojarima dobio nadimak Grozni. Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a 1584. radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom izgradio je grad Arhangelsk na ušću Severne Dvine u Belo more. |
|
1768. - |
Umro je engleski književnik irskog porekla Lorens Stern (Laurence Sterne), koji je romanima "Sentimentalno putovanje" i "Tristram Šendi" znatno uticao na razvoj evropske književnosti. Prikazujući "tok misli" svojih junaka anticipirao je neke oblike proze 20. veka, pa se smatra i prethodnikom Džejmsa Džojsa (James Joyce) i Virdžinije Vulf (Virginija Woolf). |
|
1780. - |
Rođen je Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, obnovitelj državnosti Srbije. Srpski knez od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti 1860, izborio je Srbiji autonomiju u okviru Otomanskog carstva (1830), a za sebe naslednu titulu kneza. Nakon ustanka, borbu za autonomiju vodio je diplomatskim sredstvima, u sporazumu s Rusijom i Turcima. Monopolom nad izvozom postao je jedan od najbogatijih ljudi na Balkanu. |
|
1848. - |
U Milanu je izbila pobuna protiv Austrije i austrijski feldmaršal Johan Jozef Radecki (Johann Joseph Radetzky) je morao da povuče trupe iz grada. |
|
1913. - |
U Solunu je ubijen grčki kralj danskog porekla Đorđe I, koji je vladao Grčkom od 1863. |
|
1921. - |
Boljševici su vojnom intervencijom okončali pobunumornara u Kronštatu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote. Kronštatski mornari i lučki radnici, koji su 1917. snažno podržali Oktobarsku revoluciju, pobunili su se krajem februara 1921. protiv boljševičke vlasti zahtevajući ekonomske reforme. |
|
1922. - |
Britanske kolonijalne vlasti osudile su vođu indijskog pokreta za nezavisnost Mahatmu Gandija na šest godina zatvora, zbog kampanje građanske neposlušnosti. |
|
1948. - |
Sovjetska vlada je opozvala vojne stručnjake iz Jugoslavije, a narednog dana i civilne, što je bio prvi javni znak razilaženja između jugoslovenskog komunističkog lidera Josipa Broza Tita i sovjetskog lidera Josifa Staljina. |
1956. - U emigraciji u SAD umro je Nikolaj Velimirović, vladika ohridski i žički,
jedan od vodećih teologa Srpske pravoslavne crkve. Njegove mošti
prenete su u Srbiju 1991.
1962. - Potpisan je Evijanski mirovni sporazum kojim je okončan osmogodišnji rat
za nezavisnost Alžira od francuske kolonijalne vlasti
1965. - U Rimu je umro bivši egipatski kralj Faruk I (Farouk), poslednji monarh
Egipta, koji je zbačen s vlasti 1952. u oficirskoj pobuni.
1965. - Tokom leta vasionskog broda "Vashod 2" sovjetski kosmonaut Aleksej
Leonov izašao je iz letelice i postao prvi čovek koji je "prošetao" svemirom.
1967. - Brod "Tori kanjon" ispustio je 80.000 tona nafte u blizini obale Velike
Britanije.
1970. - General Lon Nol izveo je državni udar u Kambodži dokje šef države princ
Norodom Sihanuk (Sihanouk) bio u poseti Moskvi.
1980. - Umro je nemački filozof Erih From (Erick Fromm), čijedelo se zasniva na
humanističkim tradicijama marksizma i koji je, analizom uzroka ljudskog
samootuđenja stekao široku popularnost psihoanalitičara i humaniste.
Posećivao je Jugoslaviju i u svetu popularisao "jugoslovenski put u
socijalizam" ("Bekstvo od slobode", "Čovek za sebe", "Zdravo društvo",
"Marksova koncepcija čoveka").
1983. - U egzilu u Švajcarskoj umro je bivši italijanski kralj Umberto II, poslednji
monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao je kralj
u maju 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III (Vittorio Emenuele),
a abdicirao u junu 1946, nakon što su se Italijani na referendumu izjasnilio
za republiku.

























