Skip to Content
Chess-Press Webshop

18.03. - Dogodilo se na današnji dan

Autor: 
Web master
18 March, 2010 - 12:07

   1871. – Radnici Pariza počeli su prvu proletersku revoluciju, poznatu kao Pariska komuna, čiji je neposredni provod bio francusko-ruski rat. Naoružani radnici, nazvani “komunari”, stvorili su Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno telo, raspisali izbore i proglasili komunu. Pobuna je ugašena krajem maja.

1229. -

Rimsko-nemački car Fridrih II krunisao se za kralja Jerusalima,

tokom Šestog krstaškog rata.

1584. -

Umro je ruski car Ivan IV (Grozni), prvi ruski vladar koji je krunisan

za cara (1547). Uspešno je ratovao protiv Tatara i sproveo unutrašnje

reforme, ali je zbog okrutnosti prema bojarima dobio nadimak

Grozni. Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a 1584. radi

jačanja trgovine sa zapadnom Evropom izgradio je grad Arhangelsk

na ušću Severne Dvine u Belo more.

1768. -

Umro je engleski književnik irskog porekla Lorens Stern (Laurence

Sterne), koji je romanima "Sentimentalno putovanje" i "Tristram

Šendi" znatno uticao na razvoj evropske književnosti. Prikazujući

"tok misli" svojih junaka anticipirao je neke oblike proze 20. veka,

pa se smatra i prethodnikom Džejmsa Džojsa (James Joyce) i

Virdžinije Vulf (Virginija Woolf).

1780. -

Rođen je Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, obnovitelj

državnosti Srbije. Srpski knez od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti

1860, izborio je Srbiji autonomiju u okviru Otomanskog carstva

(1830), a za sebe naslednu titulu kneza. Nakon ustanka, borbu za

autonomiju vodio je diplomatskim sredstvima, u sporazumu s

Rusijom i Turcima. Monopolom nad izvozom postao je jedan od

najbogatijih ljudi na Balkanu.

1848. -

U Milanu je izbila pobuna protiv Austrije i austrijski feldmaršal Johan

Jozef Radecki (Johann Joseph Radetzky) je morao da povuče trupe

iz grada.

1913. -

U Solunu je ubijen grčki kralj danskog porekla Đorđe I, koji je vladao

Grčkom od 1863.

1921. -

Boljševici su vojnom intervencijom okončali pobunumornara u

Kronštatu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote. Kronštatski mornari i

lučki radnici, koji su 1917. snažno podržali Oktobarsku revoluciju,

pobunili su se krajem februara 1921. protiv boljševičke vlasti

zahtevajući ekonomske reforme.

1922. -

Britanske kolonijalne vlasti osudile su vođu indijskog pokreta za

nezavisnost Mahatmu Gandija na šest godina zatvora, zbog

kampanje građanske neposlušnosti.

1948. -

Sovjetska vlada je opozvala vojne stručnjake iz Jugoslavije, a

narednog dana i civilne, što je bio prvi javni znak razilaženja

između jugoslovenskog komunističkog lidera Josipa Broza Tita i

sovjetskog lidera Josifa Staljina.

1956. -  U emigraciji u SAD umro je Nikolaj Velimirović, vladika ohridski i žički,

            jedan  od vodećih teologa Srpske pravoslavne crkve. Njegove mošti  

            prenete su u Srbiju 1991.

1962. -  Potpisan je Evijanski mirovni sporazum kojim je okončan osmogodišnji rat

           za nezavisnost Alžira od francuske kolonijalne vlasti

1965. -  U Rimu je umro bivši egipatski kralj Faruk I (Farouk), poslednji monarh

             Egipta, koji je zbačen s vlasti 1952. u oficirskoj pobuni.

 1965. - Tokom leta vasionskog broda "Vashod 2" sovjetski kosmonaut Aleksej

            Leonov izašao je iz letelice i postao prvi čovek koji je "prošetao" svemirom.

 1967. - Brod "Tori kanjon" ispustio je 80.000 tona nafte u blizini obale Velike

            Britanije.

 1970. - General Lon Nol izveo je državni udar u Kambodži dokje šef države princ

             Norodom Sihanuk (Sihanouk) bio u poseti Moskvi.

 1980. -  Umro je nemački filozof Erih From (Erick Fromm), čijedelo se zasniva na 

             humanističkim tradicijama marksizma i koji je, analizom uzroka ljudskog

             samootuđenja stekao široku popularnost psihoanalitičara i humaniste.

             Posećivao je Jugoslaviju i u svetu popularisao "jugoslovenski put u

             socijalizam" ("Bekstvo od  slobode", "Čovek za sebe", "Zdravo društvo",

             "Marksova koncepcija čoveka").

 1983. - U egzilu u Švajcarskoj umro je bivši italijanski kralj Umberto II, poslednji

            monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao je kralj

            u maju 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III (Vittorio Emenuele),

            a abdicirao u junu 1946, nakon što su se Italijani na referendumu izjasnilio

            za republiku.